Nedavno je predstavljena knjiga Younusa Y. Mirze, Marija u islamu – Merjem kroz stoljeća* koja je izvrsna prvenstveno onima koji se žele dobro upoznati s islamskim pogledom na Mariju, i svakako osvježiti svoj pogled na nju. Izdvojila bih jednu zanimljivost koju je na promociji knjige spomenuo Enes Karić, a koji je u svojim boravcima u tim zemljama svjedočio tome koliko ljubavi prema njoj imaju muslimani sjeverne Afrike, Kaira… – kad se uče ajeti iz Kur'ana o njenom rađanju Isaa gotovo redovno se okupljenima srca toliko otvaraju da im suze teku. Kontekst je ovakav – Merjema rađa Isaa u osami, daljini; ona nema muža, bol porođaja i nelagoda zbog zaprepaštenosti društva njenim slučajem je dovode do ruba očaja, kad začuje glas:
Ne žalosti se, Gospodar tvoj je dao da niže tebe potok poteče.
Zatresi palmino stablo, posuće po tebi datule svježe.
(Kur'an 19: 24-25)
Upućena je „kako da postupi i potraži utjehu u teškim situacijama. Glas joj nalaže da djeluje tako što će ‘zatresti palmu’, umjesto da bude pasivna i dopusti boli da je nadvlada. Kad to učini, ona može ‘jesti, piti i biti vesela**’ te naći utjehu…“
Tako je Bog Merjemi još jednom pružio opskrbu prilikom poroda, kako je činio i za vrijeme njenog posvećenog boravka u hramu, gdje je bila povjerena na brigu Zekerijji (Zaharija, otac Ivana Krstitelja – Jahje) a koji bi kod nje zaticao hranu te bi, upitavši je odakle joj to, ona odgovarala:
Od Allaha, Allah onoga koga hoće opskrbljuje bez muke.
(Kur'an 3:37)
U knjizi se promatra Marija kroz Kur'an, hadise i sire, teologiju, sufizam, islamsku umjetnost i film te kroz izazove suvremenog doba.
Autor Younus Mirza lijepo izlaže sufijsku perspektivu gdje se duhovno putovanje poistovjećuje s Merjeminom trudnoćom, navodeći pritom i brojne Rumijeve stihove o ovoj temi: „Rumi se kao muškarac identifikuje s Merjeminim porođajnim bolovima, iako ih nikada nije iskusio. On dodatno naglašava ‘hurmino stablo’, čime ističe važnost osame, molitve i refleksije… Bol, dakle, može biti sredstvo za pronalaženje božanskog i razvoj vlastite duše i unutrašnjeg ogledala. Bol nije antiteza duhovnom razvoju već njen sastavni dio…“
Kad u duši Duše Duša zametne se,
Od nje cijeli svijet bremenit osvane.
(Rumi, Mesnevija II)
U Kur'anu imamo sljedeće ajete s Božjim direktnim obraćanjem Mejremi:
„…Pa spominji mnogo svoga Gospodara, i jutrom i večerom slavi Ga!“
I kada meleki rekoše: „O Merjemo! Allah je tebe doista odabrao, i čistom te učinio,
i nad svim ženama svijeta te odabrao!“
(Kur'an 3: 41-42)
O Mejremo! Ponizna budi Gospodaru svome,
i padaj licem ničice i namaz klanjaj s onima koji klanjaju!
(Kur'an 3: 43)
A ona reče: „Gospodaru moj! Kako ću ja imati dijete a nijedan muškarac dotakao me nije?“
„Tako će biti“ – Allah reče – „Allah stvara što hoće! Kad On nešto odredi, On samo rekne „Budi!“ I ono bude!
(Kur'an 3:47)
Za kraj, dodala bih jednu interesantnu usporedbu u ajetu iz Kur'ana:
I Mjesecu smo odredili faze te se vraća kao suha grančica palmina grozda.
(Kur'an 36:39)
Marija / Merjema kao Mjesec, savršeno i potpuno ogledalo svjetlosti Sunca, odnosno Božje svjetlosti, kako je prepoznaju i muslimani i kršćani, se u kršćanskoj umjetnosti prema dvanaestom poglavlju knjige Otkrivenja prikazuje kao žena zaogrnuta Suncem i okrunjena zvijezdama, dok stoji na Mjesecu. Kur'an Mjesečevu putanju po nebu uspoređuje sa krivuljom suhih grančica palmina grozda, pa ovim ajetom zaokružujemo zapisano o Mariji / Merjemi – od datula do Mjeseca.
*Younus Y. Mirza, Marija u islamu – Merjem kroz stoljeća, s engleskog prevela Elmina Mušinović, CNS, Sarajevo, 2026.
Younus Y. Mirza je amerikanac pakistanskog podrijetla. Studirao je na Isusovačkom univerzitetu Georgetown, a doktorirao na Studiju arapskih i islamskih nauka na istom univerzitetu. Piše o tome kako je njegovu mladost obilježila islamofobija nakon 11. septembra – njegova džamija bila je išarana psovkama i natpisima poput „Idite kući“, provođene su racije u muslimanskim zajednicama, a pojačano je vjersko i rasno profiliranje. Paralelno s tim, muslimanske i nemuslimanske zajednice više su se angažirale na „boljem objašnjenju islama i muslimana s nadom u izgradnju čvršćih mostova razumijevanja i mira“, jer, kako ističe, „međunarodni mir uveliko zavisi od mira između kršćana i muslimana, a njihova interakcija imat će globalne posljedice“. Cilj njegove knjige nije stvaranje „neutralne Marije“, nego pomoći boljem razumijevanju načina na koji ona funkcionira unutar različitih religijskih tradicija.
**arapska fraza karri ajna – biti radosna ili biti spokojna
