Žena Bijelo Bizonovo Tele ili izvorno na jeziku plemena Lakota[1] Ptesáŋwiŋ, ovom je narodu prenijela sedam svetih obreda i u kožnom svežnju im donijela svetu lulu – čhaŋnúŋpa-u, te ih je podučila kako hodati, tj. djelovati, Zemljom na sveti način.[2]
Predaja o Ptesanwin[3] glasi ovako: pojavila se jedne zime, u vrijeme gladi. Dvojica Lakota mladića bili su u lovu, kad im se na čudesan način, kroz oblak, približila neobično lijepa žena u bijelom krznu. Prvi mladić je otkrio prijatelju svoje sebične namjere, vidjevši u njoj objekt s kojim će ostvariti svoje potrebe i želje. Drugi ga je upozorio da je ne smije ni mislima oskvrnuti ili biti bez poštovanja prema njoj, koju je prepoznao kao wakan.[4] Tajanstvena osoba im se još približila te pozvala prvog mladića da joj priđe. Prekrio ih je oblak, i nedugo zatim iz oblaka je izašla Ptesanwin, a od mladića su ostale samo suhe kosti na podu. Potom se obratila drugom mladiću na Lakota jeziku, proniknuvši da se on odnosi prema njoj kao prema svetom subjektu, s poštovanjem, te ga je poslala da obavijesti poglavicu i svoj narod da se pripreme za njen dolazak.
Narod Lakota je dočekao Ptesanwin kako dolikuje, pripremivši za tu priliku ceremonijalnu kolibu:
„Ubrzo su mladići koji su pazili na dolazak wakan osobe objavili da u daljini vide kako se nešto približava na prekrasan način[5], a onda je iznenada ona ušla u kolibu, krenula u smjeru Sunca i stala ispred (poglavice) Šupljeg Roga Koji Stoji. Skinula je svežanj s leđa i držeći ga objema rukama ispred poglavice rekla:
‘Pogledaj ovo i uvijek to voli! To je lela wakan (vrlo sveto) i tako se prema tome ponašaj. Ni jednom nečistom čovjeku nikada ne smije biti dopušteno vidjeti to, jer u ovom je svežnju sveta lula. Ovime ćeš u narednim zimama slati svoje glasove Wakan Tanki, svojem Ocu i Djedu.’[6]
Nakon što je tajanstvena žena to izrekla, iz svežnja je uzela lulu i okrugli kamenčić koji je stavila na tlo. Držeći lulu u zraku s kamišom prema nebu, rekla je:
‘S ovom svetom lulom hodat ćete po zemlji. Jer zemlja je vaša Baka i Majka[7] i ona je sveta. Svaki korak po njoj trebao bi biti poput molitve. Glava lule izrađena je od crvenog kamena – to je zemlja. U kamen je urezano i okrenuto prema središtu bizonovo tele, koje predstavlja sve četveronožne koji žive na vašoj Majci. Kamiš lule izrađen je od drva, koje predstavlja sve što raste na zemlji. A ovih dvanaest pera koja vise na mjestu spoja kamiša i glave potječe od Wanbli Galeshke, Orla Kliktaša, te predstavlja orla i sve krilate u zraku. Svi ovi narodi i sve stvari u univerzumu pridružuju se vama koji pušite lulu – svi oni šalju svoje glasove Wakan Tanki, Velikom Duhu. Kada se molite ovom lulom, molite za sve i sa svime.’
Wakan žena zatim je dnom lule dodinula okrugli kamen koji je ležao na tlu pa rekla:
‘Ovom lulom bit ćete vezani uz sve svoje rođake: svog Djeda i Oca, svoju Baku i Majku. Ovaj okrugli kamen, načinjen od istog crvenog kamena kao i glava lule, vaš Otac, Wakan-Tanka, također vam je dao. To je zemlja, vaša Baka i Majka, i to je mjesto na kojem ćete živjeti i množiti se. Ova zemlja koju vam je on dao crvena je, a i dvonožni koji žive na zemlji crveni su. A Veliki Duh dao vam je i crveni dan i crveni put.[8]‘ Sve je ovo sveto i zato zapamtite! Svaka zora dok sviće svet je događaj, i svaki je dan svet, jer svjetlost dolazi od vašeg Oca, Wakan Tanke. I nikada ne zaboravite da su svi dvonožni i svi ostali narodi koji borave na ovoj zemlji sveti i prema njima treba postupati kao prema takvima. Od ovog će trenutka sveta lula stajati na ovoj crvenoj zemlji, a dvonožni će uzimati lulu i slati svoje glasove Wakan Tanki. Ovih sedam krugova koje vidite na kamenu bogati su značenjem, jer predstavljaju sedam obreda u kojima će se lula koristiti…'“[9]
Ptesanwin je potom uputila narod u prvi obred čuvanja duše preminulog, a u ostale obrede uputiti će ih, kako im je obećala, direktno Wakan Tanka nakon njezinog odlaska. Na kraju je izašla iz kolibe, pretvorila se u crvenosmeđeg, zatim bijelog, pa crnog bizona, te nestala pred očima naroda. Pjesme Lakota naroda pune su čežnje za njenim ponovnim dolaskom.[10]
Obredi koje su Lakote primili preko Ptesanwin su:
Inipi – obred pročišćenja u kolibi za znojenje kojim se postiže stav poniznosti.
Hanblecheyapi – plakanje za viziju, odnosno traženje Božje volje.
Wiwanyag wachipi – ples Sunca, predanje sebe Bogu.
Hunkapi – bratimljenje.
Ishna ta awi cha lowan – ceremonije za djevojčice kojim se posvećuju prilikom ulaska u pubertet, koje uključuju sveukupne pripreme za žensku ulogu, odgoj djece, izradu odjeće, i slično, te, čemu Indijanci pridaju veliku pažnju, proces obrednog čišćenja u vrijeme mjesečnice.
Tapa wanka yap – bacanje lopte (u četiri gola na četiri strane svijeta) obred u formi igre koja predstavlja čovjekov životni put koji bi trebao provesti tako da se trudi doći do lopte koja predstavlja Wakan Tanku i posvećeni univerzum.
Wanagi Yuhapi – čuvanje duše preminulog, koji postaje svojevrsni posrednik na Nebu, a uz to ovim se obredom jača povezanost plemena i pažljivost prema drugima.
„Punjenjem lule sav prostor i sve stvari skupljeni su u jednoj točki, tako da lula sadržava, odnosno zaista jest, univerzum. Ali budući da je lula univerzum, ona je također čovjek, a onaj tko puni lulu, trebao bi se s njom poistovjetiti, uspostavljajući time ne samo središte univerzuma nego i vlastito središte; on se toliko ‘širi’ da zapravo obuhvaća šest smjerova prostora. Ovim ‘širenjem’ čovjek prestaje biti dio, fragment, i postaje cijel ili svet; on uništava iluziju odvojenosti.“[11]
Nezanemarivo je da u prisutnost ceremonijalne lule mogu prići samo oni koji su čisti od laži, a za sve obrede potreban je stav poniznosti i duhovnog siromaštva sudionica i sudionika, svjesnosti vlastite ništavnosti pred Velikim Duhom. Djeca mogu slobodno dolaziti i odlaziti s obreda jer je prepoznata njihova izvorna čistoća, a i pleme je pažljivo u tome da odgajaju djecu tako da ostanu wakan. U vremenima opadanja svjesnosti, površnosti i zanemarivanja obreda narod bi vidno gubio snagu, i tada Wakan Tanka šalje svoju pomoć (koju je obećala Ptesanwin) kroz članove plemena. Tako se je jednom prilikom Kablaya (njegovo ime znači prekrivač) skinuo do pasa i počeo plesati, što je bio početak primanja obreda plesa sunca kojeg su ostali starješine plemena prihvatili, a kojim se duše i tijela žrtvuju/posvećuju Wakan Tanki kako bi ljudi iz plemena postali wakan. U nastavku je Kablayina molitva uoči prenošenja uputa za ples sunca plemenskim pjevačima:
„O Djede, Oče, Wakan Tanka, uskoro ćemo ispuniti Tvoju volju kao što si nas poučio u mojoj viziji! Znamo da će to biti vrlo svet način slanja naših glasova Tebi. Neka kroz to naš narod primi mudrost, neka nam to pomogne da hodamo svetim putom sa svim snagama univerzuma! Naša će molitva zapravo biti molitva sviju stvari, jer sve su zapravo jedno. Sve sam to vidio u svojoj viziji. Neka nam četiri snage univerzuma pomognu da ispravno izvedemo ovaj obred. O, Veliki Duše, budi nam milostiv!“[12]
Prema riječima Arvol Looking Horsea[13], sadašnjeg poglavice Lakota (2026.), s time i čuvara svete lule i njenog svežnja, taj prelijepi duh koju su nazvali Ptesanwin obdarila ih je sa sedam svetih rituala koji i danas održavaju njihov narod. Osobe koje puše svetu lulu ulaze u jedinstvo sa s Cjelinom Bića i ostvaruju kontakt s Velikim Misterijem. Slijedeći put ove svete lule zemljom se hoda na sveti način.
Što podrazumijeva hodanje na svet način? Lame Deer, sveti čovjek Siouxa (1900-1974) veli:
„Svi moramo naučiti da sebe vidimo kao dio ove zemlje, a ne kao njenog neprijatelja koji svana dolazi i želi da joj svoju volju nametne. Mi koji poznajemo tajnu lule, također znamo da mi, kao živi dio ove zemlje, nećemo njoj pričiniti nasilje a da sami sebe ne povrijedimo.“[14]
I još dalje, iz razgovora s Lame Deerom:
„Šta vidiš ovdje, moj prijatelju? Samo jedan obični, stari lonac, ulupljen i crn od čađi. On stoji na vatri, tu na ovom starom ognjištu, voda unutra ključa i para pokreće i podiže poklopac. U loncu ključa voda, meso sa kostima i masnoćom i izvjesna količina krumpira. Izgleda da on nema vijest za nas, ovaj stari lonac; ti zasigurno nećeš ni misao na njega potrošiti, osim da čorba dobro miriše i da si gladan. Ali ja sam Indijanac. Ja razmišljam o jednostavnim, svakodnevnim stvarima, kao što je ovaj lonac ovdje. Ključala voda dolazi iz kišnog oblaka. To je jedan simbol za nebo. Vatra dolazi od Sunca, koje nas grije – ljude, životinje, stabla. Meso me podsjeća na četveronožna stvorenja, našu braću životinje, koje nam hranu daju, da bismo mogli živjeti. Para je znamenje za životni dah. Ona je bila voda, sad se diže na nebo i opet će postati oblak. Sve je to sveto. Kad ja promatram ovaj lonac pun dobre čorbe, mislim na to kako se Wakan Tanka, Velika Tajna, na ovaj jednostavan način brine o meni. Mi Siouxi često i mnogo mislimo o svakodnevnim stvarima. Za nas one imaju dušu. Svijet oko nas je pun simbola koji nas uče o smislu života. Vi bijelci, tako mi kažemo, potpuno ste slijepi na jedno oko, jer tako malo vidite. Mi vidimo mnogo toga što vi već odavno ne primjećujete. I vi biste to mogli vidjeti, kad biste samo htjeli, ali vi za to nemate vremena, vi ste suviše zauzeti. Mi Indijanci živimo u svijetu simbola i slika, u kome su spojeni duhovno i materijalno. Za vas su simboli samo riječi, izgovorene ili zapisane u jednoj knjizi. Za nas su oni dio Prirode, dio nas samih – zemlja, Sunce, vjetar i kiša, stijene, stabla, životinje, čak mali insekti, poput mrava i skakavca. Mi ih pokušavamo razumijevati – ne glavom, već srcem – i jedno sitno ukazivanje dovoljno nam je da njihovu obavijest shvatimo.“[15]
[1] Lakota ili Teton (značenje imena – stanovnici prerije) je jedno od sedam plemena saveza Siouxa koji danas žive u rezervatima u saveznim američkim državama Sjeverna Dakota i Južna Dakota.
[2] Prema razgovoru s Crnim Losom u prvoj polovini XX. St. Ptesanwin se pojavila prije jedanaest generacija, što bi značilo nekad u 10. st.
[3] Sveta lula, Sedam obreda Oglala Siouxa prema opisu Crnog Losa, zapisao i uredio Joseph Epes Brown, Nebula, Pula, 2020., str. 22; https://en.wikipedia.org/wiki/White_Buffalo_Calf_Woman
[4] Riječ wakan prevodi se kao svet, ispunjen duhovnom snagom, blizu prauzoru – Wakan Tanki, Velikom Duhu, Jednom.
[5] Ptesanwin se, prema predaji, približavala pjevajući:
„S vidljivim dahom ja hodam,
Glas šaljem dok hodam. (Upućuje molitvu Velikom Duhu, nap. aut.)
Hodam na svet način.
S vidljivim tragovima ja hodam.
Hodam na svet način.“
John G. Neihardt, Crni Los govori, Nova Akropola, Zagreb, 2007., str. 11.
[6] „Wakan Tanka kao Djed jest Veliki Duh neovisan o manifestaciji, neuvjetovan, neograničen, istovjetan kršćanskom Bogu ili hinduističkom Brahma-Nirguni. Wakan Tanka kao Otac jest Veliki Duh promatran u odnosu na njegovu manifestaciju, bilo kao stvaratelj, održavatelj ili uništavatelj, istovjetan kršćanskom Bogu Ocu ili hinduističkom Brahma-Saguni.“ (Sveta lula, Sedam obreda Oglala Siouxa prema opisu Crnog Losa…, str. 24.)
[7] „Kao što se unutar Wakan Tanke razlikuju Djed i Otac, tako se i Zemlja promatra u dva aspekta, kao Majka i kao Baka. Prvo se zemlja promatra kao stvaratelj svih oblika koji rastu, u djelu, dok se Baka odnosi na temelj ili supstanciju svega što raste – potencijal. Ovo je razlikovanje jednako onom kršćanskih skolastičara između natura naturans i natura naturata.“
Sveta lula, Sedam obreda Oglala Siouxa prema opisu Crnog Losa, str. 24.
[8] „Crveni put“ onaj je koji vodi na sjever i na jug, i on je dobri ili ravni put, jer za Siouxe je sjever čistoća, a jug je izvor života. Stoga je „crveni put“ sličan kršćanskom „pravom i tijesnom putu“; to je vertikala križa ili es-sirat el-mustaqim iz islamske tradicije. S druge pak strane, kod Siouxa postoji „plavi“ ili „crni put“, koji vodi na istok i zapad, te koji je put pogreške i propasti. Tim putom, kaže Crni Los, putuje „onaj koji je smeten, kojim vladaju čula i koji živi za sebe, a ne za svoj narod“. („Sveta lula, Sedam obreda Oglala Siouxa…“ str. 26.)
[9] Sveta lula, Sedam obreda Oglala Siouxa prema opisu Crnog Losa, str. 22-26.
[10] Audio snimka preuzeta je sa: https://www.facebook.com/watch/?v=713751225699068
[11] Sveta lula, Sedam obreda Oglala Siouxa prema opisu Crnog Losa, str. 45.
[12] Sveta lula, Sedam obreda Oglala Siouxa prema opisu Crnog Losa, str. 104.
[13] Iz knjige „White Buffalo Teachings“ poglavice Arvol Looking Horsea (https://earthfireinstitute.org/the-white-buffalo/)
[14] Poruka indijanaca, peveo i priredio Mehmed Karahodžić, Connectum, Sarajevo, 2013., str. 43.
[15] Poruka indijanaca, str. 44-45.
