Spoznaja Nespoznatljivog ili Znanje po Neznanju

You are currently viewing Spoznaja Nespoznatljivog ili Znanje po Neznanju

Dragi čitatelji pred Vama je tridesetak navoda iz različitih duhovnih tradicija. Da, ovi navodi su formalno posve različiti, ali s istom ili sličnom duhovnom porukom; njedri ih apofatičko teološko iskustvo, ili via negativa. Još jednom zahvaljujemo autorici bloga “teološka svaštara”. Uživajte:


Piše: tekst preuzet s bloga teološka svaštara

“Zašto blebećeš o Bogu? Što god kažeš o njemu neistinito je.”
(Eckhart)

“Želeći namamiti slijepog, Buddha je zaigrano pustio da pobjegnu riječi iz zlatnih mu usta; Otad su nebo i zemlja ispunjeni isprepletenim trnovitim grmljem.”
(Dai-o Kokushi)

“Nema ničeg istinitog nigdje, istinito se nigdje ne može naći.
Ako kažeš da vidiš Istinito, to viđenje nije istinito.
Kad je Istinito prepušteno sebi, nema ničeg lažnog u tome, jer to je Um sam.
Kad Um u sebi nije oslobođen od lažnog, nema ničeg istinitog; nigdje se Istinito ne može naći.”
(Hui Neng)

“Buddha zapravo nikad nije propovijedao istinu, spoznavši da je čovjek treba ostvariti u samome sebi.”
(Sutralamkara)

“Što dalje čovjek putuje, manje zna.”
(Lao Ce)

“’Slušaj ovo!’ viknu Majmun. ‘Nakon svih teškoća koje smo imali dolazeći ovamo iz Kine, nakon što si posebno naredio da nam daju spise, Ananda i Kasyapa su nam dostavili lažnu robu. Dali su nam da ponesemo prazne primjerke; pitam te, kakva nam je korist od toga?’
‘Ne moraš vikati’, reče Buddha smiješeći se. ‘U stvari su takvi prazni svici istinski spisi. Ali ja vidim da su ljudi u Kini preglupi i neznalice da u to vjeruju, tako da nema druge nego da im damo primjerke s nečime napisanim na njima.’”
(Wu Chèng-en)

“Filozofi su doista pametni, ali im nedostaje mudrosti; što se ostalih tiče, oni su ili neznalice ili djetinjasti! Oni smatraju da prazna šaka sadrži nešto stvarno, a da je kažiprst predmet na koji pokazuju. Budući da prst prianja kao da je Mjesec, svi njihovi napori su jalovi.”
(Yoka Daishi)

“Ono što je poznato kao Buddhino učenje, nije Buddhino učenje.”
(Dijamantna sutra)

“Što je krajnje učenje budizma?
Nećeš ga razumjeti dok ga ne budeš imao.”
(Shih-t’ou)

“Sve što mašta može zamisliti i razum pojmiti i razumjeti u ovome životu nije, i ne može biti, neposredno sredstvo za sjedinjenje s Bogom.”
(Sv. Ivan od Križa)

“Suhoparna i jalova nagađanja mogu razgrnuti nabore odjeće Istine, ali ne mogu otkriti njeno ljupko lice.”
(John Smith, platoničar)

“U svim licima pokazuje se Lice lica, pokriveno velom i zagonetno. Pa ipak, ono se ne vidi razotkriveno sve dok iznad svih lica čovjek ne uđe u izvjesnu tajnu i mističnu tišinu, gdje nema znanja ni pojma o licu. Ta izmaglica, oblak, tama ili neznanje u koje ulazi onaj koji traži tvoje Lice, kad zađe iza sveg znanja ili pojma, jest stanje ispod kojega se tvoje Lice ne može naći, osim pokriveno velom; ali upravo ta tama otkriva da je tvoje Lice iza svih velova. Odatle primjećujem koliko mi je potrebno da odem u tu tamu i prihvatim podudaranje suprotnosti, izvan svega dosega razuma, i da ondje tražim Istinu, gdje nas nemogućnost susreće.”
(Nikola Kuzanski)

“Kao što je Božanstvo bezimeno, i svako imenovanje Mu je strano, tako je i duša bezimena; jer ona je ovdje isto kao Bog.”
(Eckhart)

“Budući da je Bog nepristupačan, ne zadržavaj se na predmetima koji su zamjetljivi osjetilima i koji se shvaćaju razumom. To bi značilo biti zadovoljan onime što je manje od Boga; čineći tako uništit ćeš snagu duše, koja je potrebna za hodanje s Njime.”
(Sv. Ivan od Križa)

“Jñāna je vječna, opća, nužna i nije osobno znanje ovog ili onog čovjeka. Ona postoji kao znanje u Atmanu samome i leži skrivena pod svekolikom avidya (neznanjem) – neuklonjiva, iako može biti skrivena, nedokaziva, jer je bjelodana, bez potrebe za dokazom, jer sama daje svakom dokazu osnovu mogućnosti. Ove rečenice bliže se Eckhartovu “znanju” i Augustinovu učenju o Vječnoj Istini u duši, koja je, sama po sebi neposredno izvjesna, osnova sve izvjesnosti i nije vlasništvo ni A ni B, nego ‘duše’.”
(Rudolf Otto)

“Teologiju kakvu mi poznajemo formirali su veliki mistici, posebno sv. Augustin i sv. Toma. Mnogi drugi veliki teolozi – osobito sv. Grgur i sv. Bernard, sve do Suareza – ne bi imali takav uvid bez mistične nad-spoznaje.”
(Opat John Chapman)

“Ustaj dakle, plemenita dušo! Obuj cipele skakalice koje jesu intelekt i ljubav pa preskoči obožavanje svojih duševnih moći, preskoči svoje razumijevanje i poteci u srce Božje, u njegovu skrivenost gdje si skriven od svih stvorova.”
(Eckhart)

“Sa svjetiljkom riječi i razlikovanja mora se ići onkraj riječi i razlikovanja i doći na put ostvarenja.”
(Lankavatara sutra)

“Iskustvo ljepote je čisto, očevidno, sastavljeno podjednako od radosti i svijesti, oslobođeno primjesa bilo kakvog drugog opažanja, brat blizanac mističnog iskustva, i sam njegov život je nadosjetilno čudo. (.….) Uživaju ga oni koji su sposobni za nj, u istovjetnosti, upravo kao što je oblik Boga sam po sebi radost s kojom se taj oblik prepoznaje.”
(Visvanatha)

“Šezdeset šest puta ove su oči gledale promjenjive prizore jeseni.
Dovoljno sam rekla o mjesečini,
Ne pitaj me više.
Samo slušaj glas borova i cedrova kad vjetar ne šumi.”
(Ryo-Nen)

“Ovu istinu treba živjeti, a ne samo izgovarati usnama. (…)
Nema ničega za raspravu u ovom učenju;
Svaka bi se rasprava sigurno protivila njegovoj nakani.
Doktrine prepuštene proturječju i raspravi vode, same po sebi, rođenju i smrti.”
(Hui Nene)

“Nosite se, dakle, s fikcijama i rabotama diskurzivnog razuma, bilo za ili protiv kršćanstva! One su samo obijestan duh uma, koji ne poznaje Boga i neosjetljiv je za vlastitu prirodu i stanje. U pitanju su jedino smrt i Život; Život je Bog koji Živi i radi u duši; smrt je duša koja živi i radi u skladu s osjećajem i razumom životinjskog mesa i krvi. Oboje, i ovaj život i ova smrt rastu iz sebe, iz vlastita sjemena u nama, ne kao što užurbani razum govori i usmjerava, već kao što se srce okreće jednom ili drugom.”
(William Law)

“Kad majka dovikuje svojem dojenčetu: ‘Dođi, sine, ja sam tvoja mati!’
Odgovara li dijete: ‘Majko, pruži dokaz da ću naći okrepu pijući tvoje mlijeko?’”
(Jalal-uddin Rumi)

“Velike istine ne hvataju se srdaca masa. A sada, budući da cijeli svijet griješi, kako ću ja, iako znam pravi put, kako ću ja biti vodič? Ako znam da ne mogu uspjeti a ipak pokušavam silom, to je tek još jedan izvor pogreške. Ali ako ja ne nastojim, tko će?”
(Čuang Ce)

“Prodaj svoju pamet i kupi zbunjenost;
Pamet je samo mnijenje, zbunjenost je intuicija.
(Jalal-uddin Rumi)

“Razum je poput časnika kad se kralj pojavi;
Časnik tada gubi svoju moć i skriva se.
Razum je sjena koju baca Bog; Bog je sunce.”
(Jalal-uddin Rumi)

“Kakvi su ljudi sami, tako će im i sam Bog izgledati.”
(John Smith, platoničar)

“Ljudski umovi zapažaju druge uzroke,
ali samo proroci opažaju djelovanje Prvog uzroka.”
(Jalal-uddin Rumi)

“Povrh toga ona reče da je, ako se želi postići čistoća uma, potrebno suzdržati se od bilo kakva suda o svome bližnjemu i od svega ispraznog govora o njegovu ponašanju. U stvorenjima uvijek treba tražiti samo volju Božju. S velikom snagom ona reče:
‘Ni zbog kakvog razloga ne treba suditi o postupcima stvorenja, ni o njihovim pobudama. Čak ako vidimo da je to pravi grijeh, ne smijemo suditi nego treba imati sveto i iskreno suosjećanje i ponuditi ga Bogu uz skromnu i predanu molitvu’”
(Iz oporuke sv. Katarine Sijenske koju je zapisao Tommaso di Petra)

“Učenje se sastoji od dodavanja na gomilu dan za danom.
Praksa Taoa sastoji se od oduzimanja dan za danom:
oduzimanja i opet oduzimanja sve dok se ne postigne nedjelovanje.”
(Lao Ce)

“Jesi li ikad opazio slavnu vječnost u krilatom trenutku vremena? Jesi li ikad vidio blistavu beskonačnost u uskoj točki nekog predmeta? Tada znaš što znači duh – vrh spirale, kamo se sve stvari dižu skladno, gdje se susreću i borave zadovoljno u nedokučivoj Dubini Života.”
(Peter Sterry)

Citati uzeti iz: Aldous Huxley, Perenijalna filozofija, Biblioteka Argo, Zagreb, 2012, str. 149-171.